Pratite nas

Tech

Tehnologija izrade zaslona: LCD, Plazma, OLED i LED zaslon

Postalo nam je sasvim prirodno da gledamo u neki zaslon, tijekom čitavog dana, ili na zaslon mobitela, pametnog sata ili TV zaslon. U ovom članku ćemo spomenuti današnje tehnologije izrade zaslona: LCD, OLED, LED i Plazma zaslone. Pročitajte na temu tehnologija izrade zaslona i saznajte kako radi moderni zaslon. Usporedit ćemo ih i navesti razlike u tehnologiji koja se koristi u svakom od spomenutih zaslona.

LCD zaslon

LCD smo već prije spomenuli, ali još jednom da ponovimo. Ovo je možda i začetak proizvodnje tankih i ravnih ekrana za potrebe potrošačkog društva. Tehnologija izrade zaslona stalno se razvija i usavršava. Danas smo ovisni o ravnim i tankim ekranima kao nikada prije. Još od pojavljivanja prvih kalkulatora, kasnije i ručnih satova, LCD se kontinuirano razvijao, te su uslijedile i nove tehnologije.

LCD je skraćenica od Liquid Cristal Display, što u prijevodu znači zaslon od tekućeg kristala. Kompletna tehnologija zasnovana je na tekućem kristalu koji mijenja svoje stanje kada se pobudi signalom električnog pulsa. U slučaju da se propusti električna energija kroz tekući kristal, on mijenja stanje i postaje tamnije nijanse. Izgradnjom mreže od tekućih kristala ili segmenta, možemo izraditi konstrukciju zaslona. Ovo je pojednostavljeni opis, kako radi LCD zaslon.

LCD zaslon
LCD zaslon

Na fotografiji je prikazan sklop jednog LCD zaslona, i način na koji može da pokaže sliku.

Iako se na fotografiji vidi izvor svjetlosti, prvi LCD zasloni nisu nužno imali taj dio. Osnovni dizajn LCD-a dolazio je bez pozadinskog osvjetljenja, da bi kasnije malo bolji modeli imali ugrađeno svjetlo za bolji prikaz.

Tri glavne komponente LCD zaslona su: sloj tekućeg kristala, polarizirajući panel i pozadinsko svjetlo. To je ukratko tehnologija izrade zaslona koja prati LCD tehnologiju.

Sami kristali nisu izvor svjetlosti što znači da u prilikama lošeg osvjetljenja trebamo dodatni izvor, za što bolji pregled slike koja se emitira na LCD-u. Svjetlost, koja putuje kroz LCD mrežu tekućih kristala slobodno prolazi, dok se neke komponente ne pobude električnim impulsom. Na mjestu kroz koje prolazi električna struja, tekući kristali postaju slabije propusni i taj dio vidimo kao tamni dio na sveukupnoj površini. Kombinacijom električnih impulsa, na mrežu piksela, ili na određene segmente, možemo proizvesti sliku koja daje informacije iz nekog uređaja ili instrumenta.

Kasnije su LCD zasloni još više napredovali, pa imamo LCD u boji, koji su imali svoje mjesto u zaslonima prijenosnih uređaja. LCD nije veliki potrošač električne energije, dugog je radnog vijeka i relativno je jednostavan u procesu proizvodnje. Sve su to razlozi zbog kojih je LCD bio jako zastupljen u računalnoj industriji, industriji proizvodnje igrica isl…

Plazma zaslon

Za razliku od LCD tehnologije, Plazma zaslon ne treba pozadinsko osvjetljenje. Naime, sami Plazma zaslon konstruiran je tako da za piksele koristi malene komore ispunjene plemenitim plinovima ksenon, neon i manjim količinama živinog plina. Kada se pobudi, uz pomoć električnog impulsa, plin u komori svijetli i na taj način dobijemo piksel koji pokaže potrebno stanje. Kombinacijom velikog broja komora, koje su smještene jedna uz drugu, dobili smo zaslon sa određenim brojem piksela koji će prikazati određenu sliku.

Pikseli (komore) su precizno izvedeni i gotovo su nevidljivi ako ih promatramo bez povećala. Kompletna tehnologija izrade zaslona zasniva se na malenim komorama sa plinom. Tisuće komora, jedna uz drugu grade broj piksela koji kasnije možemo izražavati u mjerama koje nam trebaju.

Plazma zaslon
Plazma zaslon

Razlika između LCD zaslona i Plazma zaslona je ta što Plazma daje daleko bolju kvalitetu slike u lošijim uvjetima osvjetljenja. Na Plazma zaslonu lakše možete gledati film ili omiljene TV programe, kod kuće, uz prigušeno svjetlo.

Konstrukcija Plazma zaslona precizno je izvedena, ali nije posebno kompleksna. Osim komora popunjenih plemenitim plinovima, sami zaslon ima prednji i stražnji transparentni sloj elektroda koje provode električnu energiju i daju električne impulse određenim komorama. Upravljački sklop (čip) uz pomoć elektroda šalje električne signale.

Iako ima različitih varijacija, možemo kazati da su u pravilu Plazma zasloni nešto deblji u usporedbi sa LCD zaslonima. Zbog toga nisu bili rašireni u primjeni kod prijenosnika, posebno i zbog veće mase konstrukcije po veličini dijagonale. Plazma zaslon je veći potrošač električne energije od LCD-a.

Najveću primjenu Plazma zasloni imali su u proizvodnji TV uređaja većih dijagonala. Nisu se mogli pohvaliti ni izrazito jakom rezolucijom, jer je ipak konstrukcija komora sa plemenitim plinom bila ograničavajući faktor. Kasnije smo savladali i druge tehnologije, te le Plazma lagano otišla u zaborav.

OLED zaslon

OLED je među novijim tehnologijama, od gore spomenutih. Skraćenica OLED dolazi od eng. Organic Light Emitting Diode, što bi u slobodnom prijevodu mogli napisati kao Organska dioda koja emitira svjetlo. Tehnologija izrade zaslona slična je LED tehnologiji.

Ukratko: radi se o organskim materijalima koji se mogu pobuditi da odašilju svjetlo. Za razliku od gore spomenutih, i od LED zaslona koji ćemo spomenuti, OLED je više savitljiv, malih je dimenzija i pogodan za ugradnju u uređaje kada želimo sliku visoke rezolucije.

LED i OLED zasloni rade po sličnom principu, s tim da postoje neke manje razlike, kao i razlike u samoj konstrukciji.

OLED zaslon
OLED zaslon

Fotografija konstrukcije OLED zaslona gotovo je identična konstrukcijskom prikazu LED zaslona. Poslužit će nam da bolje pojasnimo i jedan i drugi.

OLED zaslon nema pozadinsko osvjetljenje, jer će svaka dioda sama reproducirati svjetlo određene boje. Svaki piksel (jedna dioda) svijetli kada se pobudi električnim naponom. Istaknut ćemo jaki kontrast i izraženost boja na ovom zaslonu.

Ako usporedimo OLED zaslone na modernim smartphone uređajima, i uzmemo u obzir neke bolje Samsung modele koji koriste OLED zaslon, možemo zaključiti da ovaj tip zaslona daje jako izražene boje i oštrinu slike. Kada se koristi na TV uređajima, neki vole ovaj prikaz, dok će drugi kazati da nije realan i da su boje i previše izražene. To je stvar osobnog ukusa, da sami odlučite.

OLED tehnologija nešto je kompleksnija, pa je i proces proizvodnje skuplji. To sve dovodi i do veće cijene finalnog proizvoda, zbog čega se OLED ugrađuje u uređaje višeg cjenovnog ranga.

LED zaslon

LED zasloni već su nam poznati dugo godina. I danas su možda najzastupljeniji i gotovo standard u izradi tankih monitora ili za smartphone zaslone. LED je skraćenica od eng. za Light Emitting Diode. Dakle, riječ je o zaslonu koji koristi LED za reprodukciju slike.

Kao što je slučaj i kod OLED zaslona, LED zaslon koristi LED komponentu koja je piksel sama za sebe. Spojene u mrežu LED tijela čine površinu sa određenim brojem piksela.

Zaslon zasnovan na LED tehnologiji nema potrebu za pozadinskim osvjetljenjem. Ekrani visoke razlučivosti ipak nisu najbolje riješeni korištenjem LED tehnologije, jer svaka svjetleća dioda, kada se upali, osvijetlit će u jednoj mjeri i susjedne diode. Time se gubi oštrina slike, što nije prihvatljivo kod TV uređaja visokog cjenovnog ranga i specifikacija koje ga prate.

Zaključak za kraj

Ovom prilikom smo spomenuli danas najčešće tehnologije za izradu modernih zaslona. Svaka tehnologija donosi nešto novo, svoje prednosti i određene mane. Kompletirani uređaj (TV, smartphone, pametni sat, PC monitor isl..) donosi određene specifikacije sa sobom, i dobro je znati koje komponente daju sliku na zaslonu. To je ono što tražimo, posebno kada kupujemo novi Televizor.

Iako sami zaslon nije uvijek odlučujući faktor za odluku, prilikom kupovine svi želimo saznati što je moguće više detalja o samom proizvodu. Sada ste saznali kako radi LCD, Plazma, OLED i LED zaslon. Svaka od ovih tehnologija kontinuirano se usavršava, i postaje sve bolja. Nema potrebe isključiti neku od njih u potpunosti. Važno je samo u trenutku kada kupujete neki uređaj, vidjeti što vama osobno najbolje odgovara.

Višegodišnji korisnik WordPress platforme, freelancer i autor većeg broja objavljenih tekstova.

Komentiraj

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Trenutno se čita